Za šećernu bolest se kaže još i „bolest modernog doba”, jer je njen najveći uzročnik upravo naš način života. Loša ishrana, manjak fizičke aktivnosti i stres doveli su do vrtoglavih brojki. Više od 500 miliona odraslih između 20 i 79 godina živi sa dijabetesom, a Svetska zdravstvena organizacija predviđa da će ovaj broj porasti na preko 600 miliona do 2030. i čak 784 miliona do 2045. godine. Dijabetes je odgovoran za 6,7 miliona smrti u 2021. godini – 1 na svakih 5 sekundi!

Prema proceni Instituta za javno zdravlje Srbije ni kod nas situacija nije bolja. Od dijabetesa boluje približno 770.000 osoba što čini oko 12% odraslog stanovništva. Domaći eksperti procenjuju da od ukupnog broja obolelih sa tipom 2 dijabetesa, čak 43% osoba nema postavljenu dijagnozu i ne zna za svoju bolest, a broj osoba sa tipom 2 dijabetesa je mnogostruko veći (95%) u odnosu na osobe sa tipom 1.

Prekomerna težina/gojaznost, nezdrave navike, neodgovarajuća fizička aktivnost i starenje globalne populacije, glavni su faktori rizika. Zato su prevencija i rane i odgovarajuće intervencije neophodne mere. Kako Doc. dr Radmila Velicki, lekar specijalista higijene, Institut za javno zdravlje Vojvodine kaže, dovoljno je pola sata umerene fizičke aktivnosti dnevno, izbegavati šećer i zasićene masti i upotrebu duvana, jer pušenje povećava rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

„Ove minimalne promene u stilu života mogu da doprinesu mnogo kako se taj broj ne bi povećavao i kako bi počeo da pada u budućnosti. Postoje faktori rizika na koje ne možemo da utičemo, to je pre svega genetika, ali postoji i oni promenljivi na koje možemo uticati. Prevashodno su to fizička aktivnost i pravilna ishrana“, kaže dr Velicki.

Društvo za borbu protiv šećerne bolesti grada Novog Sada – najstarije društvo za borbu protiv šećerne bolesti u Evropi upravo je obeležilo 60 godina postojanja. Iz ovog udruženja nastalo je još 100 udruženja na prostoru bivše Jugoslavije. I ovo društvo se zalaže za prevenciju i edukaciju, pogotovo mladih kod kojih je ova bolest najčešća.

„Često se dešava kod mladih koji dobiju dijabetes, a ta populacija je najbrojnija, da često padaju u depresiju, bivaju anksiozni. Zato je važno da te mlade ljude edukujemo kako bismo podigli svest da dijabetes nije bolest nego stanje i da mogu da utiču na njega“, ističe Dr Radivoj Mračević, Predsednik Društva za borbu protiv šećerne bolesti.

Pored toga osobe sa neregulisanim nivoom šećera u krvi u velikom su riziku od teških komplikacija infekcije COVID- 19, upozorava Mračević. Statistika SZO svedoči da su trećina preminulih od kovida 19 pacijenti koji su oboleli od dijabetesa. Zato podrška i nega ovim osobama mora da bude dostupna. Simbolično se najteža godina za dijabetičare poklapa i sa stogodišnjicom od otkrića insulina, što je povod i podsetnik da se ulaganja u negu i prevenciju dijabetesa povećaju.

„Pandemijska“, 2020. godina, dovela je zdravlje u prvi plan, što je podstaklo akcije i različite državne politike. Evropska komisija, nastojeći da izgradi zdravije društvo u čitavoj Evropi, ulaže u prevenciju uz poboljšanje otpornosti evropskih zdravstvenih sistema, sve ovo vođeni Agendom 2030 i njenim održivim razvojnim ciljevima. Sa budžetom od 5,1 milijardi evra, EU4Health program je, novčano, najveći zdravstveni program u Evropskoj uniji ikada.

Zdravlje je takođe centralno za nekoliko drugih inicijativa EU, uključujući istraživački program Horizont Evropa, Zeleni dogovor i strategiju Od farme do viljuške. Istraživanje o dijabetesu i srodnim faktorima kao što je gojaznost, dugo su bili prioritet Evropske unije. U poslednjoj deceniji, više od 1,25 milijardi evra posvećeno je upravo podršci istraživanju ovih pojava.